SOA: Najviše državne ustanove u Republici Hrvatskoj bile su metama hakerskih napada

Hrvatska radiotelevizija jučer je objavila dijelove izvješća Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA) o sigurnosnome stanju u Republici Hrvatskoj i susjednim državama za razdoblje od lipnja 2016. godine do danas. Prema podacima iz toga izvješća, najviše državne ustanove u Republici Hrvatskoj bile su metama hakerskih napada.

U virtualnome prostoru napadači su pokušali prikupiti podatke o sigurnosnim, političkim i gospodarskim procesima, ali i o euroatlantskim asocijacijama u kojima je Republika Hrvatska članica. Sigurnosno-obavještajna agencija ne navodi iz kojih su država napadači.

„SOA aktivno sudjeluje u otkrivanju i suzbijanju državno sponzoriranih kibernetičkih napada te je tijekom 2016. godine detektirano najmanje sedam pokušaja kibernetičkih napada te vrste na zaštićene informacijske i komunikacijske sustave državnih tijela Republike Hrvatske“, stoji u izvješću u kojemu se navodi i kako Republika Hrvatska teroristima nije prioritetna meta.

„Iako teroristički napad na hrvatskome tlu nije vjerojatan, njegova se mogućnost ne može isključiti. U državama hrvatskoga jugoistočnog susjedstva koje imaju brojne radikalne islamističke zajednice vjerojatnost napada je umjerena, a vjerojatnost terorističkih napada u državama zapadne Europe ostaje visoka“, navodi se u izvješću te dodaje da potencijalnu opasnost predstavlja i velik broj radikalnih islamista jer u državama jugoistočnoga susjedstva trenutačno ima više od deset tisuća sljedbenika salafizma okupljenih u više desetaka tzv. paradžemata i nekoliko enklava, a gotovo tisuću ih se pridružilo takozvanoj Islamskoj državi.

„Na području pod kontrolom ISIL-a boravilo je ukupno sedam osoba koje imaju i hrvatsko državljanstvo“, navodi se u izvješću. O nestabilnosti jugoistoka, navodi nadalje Sigurnosno-obavještajna agencija, svjedoči i pokušaj državnoga udara u Crnoj Gori u listopadu prošle godine. „U Crnoj Gori se za taj pokušaj vodi sudski postupak protiv 14 ruskih, srpskih i crnogorskih državljana“, stoji u izvješću. Dodaje se i kako su jugoistočni susjedi Republike Hrvatske suočeni s rastom vjerskoga i nacionalnoga ekstremizma. „Nastavljena je pojava velikosrpskoga ekstremizma, a uz to, zamjetni su pokušaji kojima se Republiku Hrvatsku želi prikazati u negativnome svjetlu u međunarodnoj zajednici uz negiranje i pogrešno prikazivanje činjenica vezanih uz Domovinski rat i njegov obrambeni i oslobodilački karakter“, navodi se u SOA-inu izvješću o sigurnosnome stanju.

U dokumentu se ističe i kako je ekstremizam u Republici Hrvatskoj sporadičan i neorganiziran te kako širenje ekstremističkih ideologija, najviše internetom, nije prijetnja nacionalnoj sigurnosti. „Djelovanje lijevih i desnih ekstremista u Republici Hrvatskoj i dalje je bez šire potpore javnosti i vrlo je maloga pokretačkog potencijala“, navodi se u izvješću Sigurnosno-obavještajne agencije koja je zbog sigurnosne situacije u susjedstvu hrvatskome državnom vrhu uputila 450 raznih informacija, 40 % više nego 2015. godine. Drugim državnim tijelima u razdoblju od lipnja 2016. godine do danas uputila je 13 500 različitih informacija.

Sigurnosno-obavještajna agencija u izvješću navodi i kako se nastavlja ovisnost Europske unije, pa tako i Republike Hrvatske, o uvozu plina. Alternativni je izvor Južni plinski koridor za dobavu kaspijskoga plina na koji bi se Republika Hrvatska priključila izgradnjom Jadransko-jonskoga plinovoda.

„Alternativni način je i izgradnja LNG-terminala na Krku za dobavu ukapljenoga plina morskim putem kao dijela širih nastojanja ojačavanja energetske sigurnosti. Na taj bi se način prirodnim plinom opskrbljivala Republika Hrvatska i države u okružju“, navodi se u SOA-inu izvješću koja je tijekom posljednje tri godine pet puta povećala međunarodnu razmjenu informacija.

Ravnatelj Sigurnosno-obavještajne agencije Daniel Markić u izvješću ističe kako je SOA aktivna članica svih relevantnih međunarodnih asocijacija.

„SOA je članica Protuterorističke skupine u kojoj agencije iz država Europske unije, Norveške i Švicarske zajedno rade na suzbijanju terorističke prijetnje za Europu“, stoji u izvješću Sigurnosno-obavještajne agencije koja je prošle  godine provedela 6 716 sigurnosnih provjera, odnosno najviše dosad u jednoj godini. Provjereno je i 73 511 stranaca u različitim postupcima poput dobivanja državljanstva i azila.

Izvješće možete pronaći ovdje.